UMJETNIČKO STRUČNO USAVRŠAVANJE

Pozvani predavači i voditelji radionica umjetničko- stručnog usavršavanje iz područja lutkarstva 

Helena Korošec, Univerza v Ljubljani Pedagoška fakulteta

Jelena Sitar, Pedagoška fakulteta v Kopru, Gledališće Zapik

Morana Dolenc, LOFT Lutkarska organizacija koju fakat trebamo, Zagreb

Igor Tretinjak, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku

Davor Dokleja, Kazališna družina Pinklec, Čakovec

Zdenka Đerđ, Lutkarsko kazalište Za bregom

Igor Baksa, Mali teatar, Zagreb

Tanja Novak, Kazališni studio mladih KSM u HNK u Varaždinu

Marina Gabelica, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Petra Bokić, Cirkorama, Zagreb

Margareta Peršić, slobodna umjetnica

Marijana Županić Benić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Ivana Bakal, Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Jelena Sitar Cvetko

Jelena Sitar Cvetko izvanredna je profesorica na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta na Primorskem, u Kopru (Slovenija) . Na Pedagoškom fakultetu "Univerze na Primorskem" u Kopru od 2010. poučava buduće odgojitelje i učitelje. Predaje lutkarstvo, osnove kazališta i filma i kamišibaj ... Organizira festivale i njezini studenti uspješno igraju lutkarske i kamišibaj predstave u Sloveniji i Italiji, a odgojitelji u vrtićima kažu da se njezin rad već primećuje u kazališnim i lutkarskim aktivnostima u slovenskim vrtićima . 2021. dobila je Nagradu Republike Slovenije za doprinos u visokom obrazovanju. Od 2017. vanjska je suradnica AUKOS (Akademija umjetnosti i kulture u Osijeku) na kojoj predaje različite kolegije vezane uz lutkarstvo, a najviše voli majstorske radionice. Ujedno Jelena Sitar Cvetko lutkarska je režiserka, dramaturginja, animatorica i pedagoginja. Pored rada u kazilištima u Sloveniji i izvan nje, radi u svom kazalištu "Gledališču Zapik" zajedno s Igorom Cvetkom. Zajednički su ostvarili kultne predstave minimalističkog interaktivnog komornog teatra i gostovali po Europi, Aziji i u Americi. Zadnjih deset godina intenzivno se bave i kamišibajem, kojeg su započeli i razvijaju u Sloveniji kao društveno -umjetnički pokret. Njezin značajni lutkarski umjetnički opus ostavio je trag i u Republici Hrvatskoj. Na zagrebačkom PIF-u čest je gost te su njene predstave dobile i grand prix ("Faust" i "Šlemil") nagradu Tibor Sekelj ("Gumbići)" i posebne nagrade stručnog žiria ("Jutranje Priče","Prstići") ... najomilenije su joj nagrade dječjih žirija. Njezina osiječka "Patka", najbolja je hrvatska lutkarska predstava u 2021. Dok je na festivalu SLUK, dobila je dvije nagrade.

Plošne lutke u odgoju

Jedna od najpopularnijih lutkarskih tehnika u vrtićima i školama je plošna lutka. Ove vrste lutaka su vrlo jednostavne te su zbog toga često primenjene u radu odgojitelja i učitelja. Odgojitelji i učitelji ih upotrebljavajukao lutke u predstavama, koje igraju svojoj djeci, kao sredstvo za veći efekt odgoja i /ili nastave i kao kreativni izazov djeci. Ujedno ih koriste u poticanju likovne kreacije djeteta, izradi i izvođenju lutkarskih scena, improvizacija i predstava. Ali često se dogodi, da njihova primjena ne pruža dovoljno kreativnog izazova ni izvođačima takvih predstava kao ni publici. Pogledati ćemo zašto je to tako i što treba učiniti da plošna lutka ne bi bila samo slika koja hoda po pozornici. Kako plošnoj lutki pružiti puni scenski život i ostvariti njome uvjerljiv scenski lik u predstavi? Kao svaka lutka na ovom svijetu, sve od malog animiranog prstića, pa do kompleksnih japanskih bunraku lutaka, od lutaka u rukama djece pa do onih u rukama lutkarskih majstora u teatrima i plošna lutka komunicira s publikom na vizualnom, glasovnom i na nivou pokreta. Kada se to sve objedini, doda zrno originalnosti, stvaralačke drskosti i nevidljiva nit emocionalne povezanosti sa animatorom, tada će početi i prava igra. Na taj način lutka će  biti zanimljiva i uzbudljiva kako za one koji igraju tako i za one koji gledaju. Kao svako pravo kazalište...

Marina Gabelica

Marina Gabelica izvanredna je profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje kolegije iz područja dječje književnosti i medija. U svom stručnom i profesionalnom radu bavi se potencijalima pripovijedanja u različitim medijima te promicanjem čitateljske, filmske i medijske pismenosti. Bila je članica više komisija za dodjelu književnih nagrada u Hrvatskoj i regiji, članica je Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Uz znanstvene i stručne radove, suautorica je (uz Dubravku Težak) sveučilišnog udžbenika Kreativni pristup lektiri, kao i niza metodičkih priručnika i edukacija iz područja medijske i filmske pismenosti. Članica je uredništva projekta Vrti svoj film, suradnica na filmskom programu Sedmi kontinent udruge Djeca susreću umjetnost te suradnica Hrvatskog audiovizualnog centra i Hrvatskog filmskog saveza u aktivnostima vezanima uz promicanje medijske i filmske pismenosti u Hrvatskoj.

Putovanje Ježeve kuće - od slikovnice do lutkarskog filma

Slikovnica Ježeva kućica Branka Ćopića s ilustracijama Vilka Glihe Selana kulturno je nasljeđe brojnih generacija djece i odraslih. Razlog tako dobre recepcije ove priče - čak i nakon sedam desetljeća - univerzalna je i plemenita ideja o ljubavi prema domu. Svaka dobra priča poželi da je se prepriča različitim medijima; tako je i Ježeva kućica zaživjela na kazališnim daskama, uglazbljena je i ekranizirana. Godine 2017. nastaje i lutkarski film Ježeva kuća redateljice Eve Cvijanović koji u mnogočemu iskazuje poštovanje prema već generacijski uvriježenoj recepciji slavne slikovnice, ali donosi i neka nova čitanja arhetipa doma i ljubavi prema domu. Na predavanju će se ukazati na neke osobitosti ovog lutkarskog filma i na značaj lutke u reinterpretaciji jezične, slikovne i idejne koncepcije slavnoga djela, odnosno, pojasnit će se zašto je upravo lutka medij kojim se ova slavna priča tako uspješno ispričala novim generacijama.

Igor Tretinjak

Igor Tretinjak (1977.), kazališni kritičar i teatrolog. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao kroatistiku i informatologiju te teatrologiju, a 2021. godine doktorirao s temom "Vizualni aspekti lutkarstva za odrasle u Hrvatskoj". Predavač na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Pokretač i glavni urednik portala kritikaz.com, urednik i koordinator kritičarskog tima regionalne platforme "Od malih nogu" te urednik međunarodne platforme contemppuppetry.eu. Mentor i voditelj hrvatskog dijela projekta Kreativne Europe "Kritička platforma suvremenog lutkarstva EU". Autor monografske studije "Fenomen Pinklec - od rituala do igre : 30 godina Kazališne družine Pinklec" (Čakovec, 2017.) i većeg broja znanstvenih i stručnih članaka vezanih uz lutkarstvo, kazalište za djecu te izvedbene umjetnosti općenito.

Suvremeno lutkarstvo u Hrvatskoj

Nakon (više)tisućljetnog tihog trajanja u dubokim sjenama velikog brata, glumačkog kazališta, lutkarstvo je u drugoj polovini dvadesetog stoljeća uzletjelo u suvremene izvedbene visine, postavši umjetnost bezgraničnih mogućnosti. Iako je od njegovih prvih hrabrih iskoraka prošlo pola stoljeća, ono se i dalje mijenja i širi, rušeći postojeće granice unutar sebe sama i u susretu s drugim umjetničkim izrazima. Tim stalnim mijenama suvremeno lutkarstvo u izvedbenom aspektu potvrđuje vlastitu svježinu i beskrajne potencijale, dok u teorijskom ukazuje na sve veću potrebu za definiranjem ili barem imenovanjem i određivanjem novina.

U predavanju "Suvremeno lutkarstvo u Hrvatskoj" bit će oblikovana potencijalna definicija suvremenog lutkarstva i njegov pregled od prvih izleta u Kazalištu lutaka Zadar 1970-ih godina do recentnih eksperimenata na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku.  

Marijana Županić Benić

Marijana Županić Benić, docentica je na katedri Umjetničkog područja na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu gdje predaje predmete Metodika likovne kulture, Prostorno-plastičko oblikovanje, Vizualno oblikovanje lutkarske predstave. Na Filozofskom fakultetu u Splitu na studiju Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja vodi kolegij Likovna dramaturgija i lutkarska tehnologija. Doktorirala je pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Umjetničkim i umjetničko- pedagoškim radom bavi se više od dvadeset i pet godina. Isprva kao članica studentskog ansambla Fasade (ZeKaeM), zatim kao umjetnička pedagoginja u lutkarskom studiju Zagrebačkog kazališta mladih, mentorica u školi stvaralaštva Novigradsko proljeće te kao voditeljica brojnih stručnih usavršavanja za odgojitelje i učitelje iz umjetničkog područja. Bila je izvođač i autor (kreator lutka, scenograf) u brojnim kazališnim predstavama. Izlaže radove na samostalnim te međunarodnim i skupnim izložbama. Članica je ULUPUH-a, UNIMA-e i HDLU-a te INSEA-e. Autorica je knjiga "O lutkama i lutkarstvu" (2009) i "Lutka/r/stvo i dijete"(2019). Suosnivačica je međunarodne umjetničko-znanstvene konferencije "Arts and creativity in education" ACE Zagreb. Idejna je začetnica i pokretačica Festivala LUF UF. Uz umjetnički rad aktivno se bavi i znanstvenim radom, provodi istraživanja, piše i objavljuje radove te ih zlaže na međunarodnim konferencijama.

Male lutkarske forme- od papirnog kazališta do stop animacije i lutkarskog filma

Male forme specifičan su oblik lutkarstva. Zbog svoje jezgrovitosti, stvaranja uprizorenja u malom lutkama, male forme izvrstan su poticaj za kreativno izražavanje djece u vrtiću i školi. Same pozornice i lutke u najmanjim inačicama zauzimaju vrlo malo mjesta lako se prenose i izvode u različitim prostorima te time posjeduju jednu posebnu šarmantnost i privlačnost u oku gledatelja. Lutkarstvo je medij koji se stoljećima prilagođava različitim situacijama i uvjetima, a dolaskom novih medija pronalazi svoje mjesto i u takvom okruženju. Predavanje će u fokusu osim teorijskog uvoda imati i dječje stvaralaštvo u području lutkarstva kao umjetnosti koja integrira različite umjetničke izričaje pa tako i pod utjecajem novih medija pronalazi svoje mjesto u virtualnom okruženju, lutka filmovima kao i lutka filmovima nastalim stop animacijom. Razmatrat će se uloga djeteta u stvaranju projekta kojem je cilj prijenos lutkarskog mišljenja u formu kratkog lutkarskog filma izvedenog tehnikom stop animacije. Korištenje novih medija u umjetničkom području otvaraju se različite mogućnosti kreativnog izražavanja djece, a novi tehnološki izričaj primjer je sinergije znanosti i umjetnosti što oslikava interdisciplinarni duh novog doba.

Morana Dolenc

Morana Dolenc diplomirala je teatrologiju ne Sorbonni 2008. g. i završila Ecole Nationale Superieure des Arts de la Marionnette 2005.god u Charleville -Mezieresu u Francuskoj. Od 2008. glumi i režira u brojnim kazališnim projektima u Francuskoj, Sloveniji i Hrvatskoj. Bila je uključena u mnogobrojne humanitarne projekte i producira PIF - međunarodni festival kazališta lutaka od 2009. do 2012. g. 2012. g. osniva umjetničku organizaciju Lutkarska organizacija koju fakat trebamo- LOFT. Od 2015. je članica Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Vodi mnogobrojne radionice na fakultetima, školama, vrtićima, kao i za projekte Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Članica je HC UNIMA od 2000.g i HC ASSITEJ od 2013.g. 2017.g. postaje članica Upravnog odbora HC ASSITEJ. Profesorica je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Za svoj rad dobila je brojne nagrade u zemlji i inozemstvu. 2014. nagrada za animaciju u predstavi "Ronilac bisera" na 47. Međunarodnom festivalu kazališta lutaka PIF. 2015. nagrada za najbolju glumu i animaciju u predstavi "Ronilac bisera" na 25. SLUK-u nagrada Dječjeg prosudbenog odbora za najbolju predstavu "Ronilac bisera" na 25. SLUK-u. 2017. nagrada za izvedbeni tekst autorskom timu predstave "S razlogom" Kazališne družine Pinklec i Loft-a na 20. Susretima Hrvatskog Centra Assitej u Čakovcu. Nagradu za režiju predstave "S razlogom" Kazališne družine Pinklec i Loft-a na 20.Susretima Hrvatskog Centra Assitej u Čakovcu. Nagradu za najbolju predstavu u cjelini "S razlogom" Kazališne družine Pinklec i Loft-a na 20. Susretima Hrvatskog Centra Assitej u Čakovcu i nagradu dječjeg žirija "25 zlatih zvezdic" predstavi "S razlogom" na 28. Međunarodnom lutkarskom festivalu "Poletni lutkovni pristan" u Mariboru, Slovenija. 2018. dobila je  nagradu za promicanje neverbalnog kazališnog izričaja na 18. Naj, naj, naj festivalu GK Žar ptica u Zagrebu te  nagradu publike "Dobro drvo" za predstavu "Tonka Bontonka" Scene Gorica na 24. Festivalu ekološkog pozorišta u Bačkoj Palanki, Srbija. 2019. dobila je  1. nagradu dječjeg žirija predstavi " S razlogom" na 15. Dječjem kazališnom festivalu Pozorište Zvezdarište, Beograd, Srbija. 2020. nagrada dječjeg žirija "25 zlatih zvezdic" dodjeljena je predstavi "Sretna kućica" na 31. Međunarodnom lutkarskom festivalu "Poletni lutkovni pristan" u Mariboru, Slovenija. 2021. dobila je nagradu za najbolju režiju za predstavu "Lovci na snove" na 14. Festivalu hrvatske drame za djecu Mali Marulić i nagradu za najbolju predstavu u cjelini "Lovci na snove" na 14. Festivalu hrvatske drame za djecu Mali Marulić. 2022. dobila je nagradu za najbolju režiju za predstavu "Velika tvornica riječi" na 8. Festivalu dječje umjetnosti u Sarajevu te nagradu za najbolju režiju za predstavu "Sretna kućica" na 1. InPut Festivalu u ¸ Karlovcu.

Kazalište predmeta

Što sve možemo vidjeti i doživjeti kada vilicu, čajnik, ključ ili pastu za zube pogledamo drugim očima? Kako naše najdraže predmete možemo uklopiti u jedan autoportret i što odabir predmeta govori o nama, nekome tko nas tek upoznaje. Kolažnom tehnikom stvaranja vlastitih portreta na ovoj radionici, približit ćemo se ideji i srži kazališta predmeta. Kako i zašto biramo određene predmete i kako ih možemo povezati s temama o kojima želimo progovoriti. Ovom radionicom želimo potaknuti i osvijestiti stvaranje lutkarskog razmišljanja i prisjećanje važnosti otvorenosti i kreativnosti kod odraslih u svim sferama života pa tako i u svrsi poticanja razvoja kreativnosti u radu s djecom. Polaznike molim da na radionicu ponesu: Jedan ili više predmeta koji ih opisuje. Jedan ili više predmeta koji opisuje njihov život. Nekoliko predmeta nasumično odabranih iz njihove kuće, radionice, garaže, bakinog ormara i sl.

Petra Bokić

Petra Bokić je glumica, lutkarica, dramski pedagog te cirkuska umjetnica. Kazalištem sjena bavi se preko 20 godina. Iza sebe ima niz predstava, projekata , radionica u relevantnom umjetničkom polju. Jedna je od organizatorica Festivala Grafoskopa. Festivala koji se bavi umjetnošću svjetla i sjene.

Kazalište sjena

Na radionici kazališta sjena polaznici će dobiti osnovno znanje i uvid u teorijski te praktični dio tradicionalnog i suvremenog kazališta sjena. Naučiti kako napraviti lutku, scenografiju, ekran odnosno paravan te kako uprizoriti odabranu priču . Kroz praktičan rad polaznici će u grupama uprizoriti basne. Osim klasičnog načina gdje se sjena dobiva tako da se lutka/objekt stavi između izvora svjetla i paravana, na radionici ćemo isprobati i dobivanje sjena putem grafoskopa i alternativnih izvora svjetlosti. 

Tanja Novak

Tanja Novak po zanimanju je magistra novinarstva, magistra teatrologije, te sveučilišna specijalistica dramske pedagogije. Kazalištem se počela baviti u srednjoj školi kao izvođač i su-kreator kazališnih predstava, multimedijalnih projekata, video zapisa, te radio drama u alternativnoj kazališnoj grupi Pinklec. Tijekom studija je nastavila s istraživanjem različitih vidova vizualnog teatra i mime te rada s lutkama i maskama u grupi "Fasade" u ZKM-u. Osim formalno, za dramsku pedagoginju se obrazovala i na brojnim radionicama uglednih stručnjaka iz dramske pedagogije, glume, režije, mime, pokreta, govora i glasa. Bavi se i dramaturgijom u kazalištu za djecu i mlade te je dobitnica Nagrade za najbolji tekst za predstavu "Vuka se ne bojim ja" na FEDU u Sarajevu i Nagrade "Mali Marulić" za najbolji dramski tekst za predstavu "Puž muž". Kao vanjski suradnik predaje na Učiteljskom fakultetu u Čakovcu, izlaže na simpozijima dramske pedagogije, piše stručne radove, te samostalno vodi radionice. Od 2018. godine djeluje kao dramska pedagoginja u KSM u HNK u Varaždinu.

Teatar sjena u obradi lirske pjesme

Svrha radionice je da istražimo kako doživljaj lirske pjesme možemo izraziti u mediju teatra sjena. Radionica obuhvaća dramaturšku obradu pjesme tijekom koje ćemo odrediti koja je tema pjesme i njena glavna misao te koji su (mogući) vidni i slušni doživljaji u pjesmi. Kod dramaturške obrade pjesme fokus će biti na individualnom doživljaju te osjetljivosti svakog polaznika prema ritmu u pjesmi, prema pjesničkim slikama, pjesničkim stilskim sredstvima i motivima. Zatim ćemo uz pomoć dramskih metoda tragati za izrazom istih, te naposljetku naše doživljaje prenijeti u medij kazališta sjena. Primjena ove radionice podesna je za vrtić i/ili za razrednu nastavu s naglaskom na međupredmetnu korelaciju (hrvatski jezik, likovna kultura, glazbena kultura). Njena je svrha da se uz pomoć kazališnog medija razvija želja i potreba za čitanjem, slušanjem i razumijevanjem pjesama različite vrste i tematike, te da se djecu potiče da umjetnički sadržaj jednog medija slobodno izraze u drugom, i tako razvijaju kreativnost, maštu i stvaralaštvo.

Igor Baksa

Igor Baksa je kazališni i filmski glumac, od 2018.godine u statusu samostalnog umjetnika. Profesionalno obavlja djelatnost glume od 2008. godine. Osim glume radi i kaodramski pedagog, glazbenik, pisac-scenarist, skladatelj i redatelj. Član je Hrvatskog društva dramskih umjetnika od 2014.godine, te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 2018. godine. Kroz svoj dugogodišnji rad u KD Pinklec gdje je radio honorarno, te Centru za kulturu Čakovec gdje je neko vrijeme bio zaposlen, stekao je mnoga organizacijska,voditeljska i projektno-menadžerska iskustva, te kompletan uvid u razvijanje jednog društveno-kulturnog centra. Preseljenjem u Zagreb 2015.godine, spomenuta znanja i vještine produbljuje u svojim angažmanima na nezavisnoj kulturnoj sceni Zagreba. Osnivatelj je i voditelj umjetničke organizacije Dramska produkcija Kaleidoskop, te kazališne družine Mali teatar, s kojom se od 2018. godine bavi produkcijom i organizacijom kazališnih, audiovizualnih i edukacijskih programa. Voditelj je svih projekata navedene umjetničke organizacije od kojih je većina podržana od strane Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Tjelesne perkusije


Pljeskanjem, udaranjem i pucketanjem prstima izražavamo sreću i veselje. Tjelesno perkusioniranje prirodna je metoda za izražavanje, a ovom radionicom otkrit ćemo neke mogućnosti kojima takva vrsta izražavanja može postati kreativna, te postati osnovom za daljnju igru, kreativnost i istraživanje. Polaznici će naučiti kako od osnovnih elemenata napraviti ritam, koji može služiti za pjesmu, ples i glazbenu kulisu kazališne predstave.

Tjelesno lutkarstvo


U drugom dijelu radionice kroz dramsko-scenske igre istražit ćemo koje nam mogućnosti ruke, noge, glava ili drugi dijelovi tijela pružaju u kreiranju scenskih likova - lutaka životinja, ljudi i izmišljenih likova. Lutku ćemo stvoriti uz pomoć golih ruku koristeći se s tri glavna dramsko- scenska lutkarska elementa - pokret, glas, fokus (pažnja). Glumac i voditelj radionice Igor Baksa unatrag sedam godina razvija tjelesno lutkarstvo kao inovativni način umjetničkog izričaja koji djecu potiče namaštu, kreativnost i zabavu bez ekrana, igračaka i ostalih "rekvizita" koji oganičavaju maštu zadanim okvirima. Mašta je neograničena i dolazi iz nas samih! 

Margareta Peršić

"Stvaram, dakle jesam!" Rođena u Zagrebu 1976, pozavršavala neke škole, onu životnu još tešem.                                 Izrađujem lutke i male im haljinice, bojam slike i slikovnice, pripovijedam priče i bajke i u jednoj od njih perem posuđe. Članica sam HSZUa, HDLUa i ULUPUHa i slobodna skoro, baš ko ptica!

Lutkarska radionica: ApotropejA

U prvom dijelu radionice, polaznici će doživjeti bajku o Vasilisi.                                                                                         Nakon pripovjedne izvedbe slijedikratki predah i uz razgovor krećemo u izradu male, krpene lutke- Apotropeje. Zašto i kako i za koga i kome, polaznici će saznati na radionici.

Zdenka Đerđ

Đerđ, Zdenka. Diplomira hrvatski jezik i književnost i filozofiju (1978.), magistrira - tema Put od osobnog do scenskog identiteta (1997.) i doktorira - tema Hrvatski lutkarski igrokaz (2013.) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1979. do 2000. stručna je suradnica za kazališni amaterizam Grada Zagreba (Zajednica Saveza KUD-a Zagreba, Kulturni centar Peščenica), a od 2000. viša stručna suradnica u Centru za kulturu i informacije Maksimir u Zagrebu. Na studiju Predškolskog odgoja u Zagrebu (Filozofski fakultet - Pedagogijske znanosti) od 1989. do 1992. te od 2007. do 2018. na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu - odsjecima u Petrinji i Čakovcu predaje scensku kulturu, lutkarstvo i dramski odgoj. Vanjska je suradnica LZ Miroslava Krleže za edicije Hrvatski biografski leksikon, Hrvatsku književnu enciklopediju, Kazališni leksikon. Aktivno sudjeluje u radu znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu. Pokreće, priređuje i uređuje više publikacija područja amaterske i nezavisne kazališne scene i lutkarskog kazališta Zagreba i Hrvatske. Tako izabire drame i predloške za igre za zbornike praizvedenih dramskih tekstova godišnje produkcije zagrebačkih kazališnih amatera, a od 2000. priređuje zbornike hrvatske dvogodišnje produkcije autorskog alternativnog i amaterskog kazališta. Teatrološku studiju Dramaturgija lutkarskoga kazališta, objavljuje 2018. Autorica je i voditeljica stručnih programa (Ljetna i zimska lutkarska škola, stosatni seminar Abeceda lutkarstva) i interdisciplinarnih projekata u kulturi Grada Zagreba i Hrvatske: Svakidašnjica sa scenskom lutkom, Kazalištem do istine, Lutkarska igra - poziv na razgovor, S lutkom (se) smijem,Slikovnica bez slika (program obilježavanja 200.godišnjicu rođenja H.C. Andersena), Ljudi nazbilj i ljudi nahvao (program obilježavanja 500. godišnjice rođenja M. Držića), Lik lutka stalni i povremeni član odgojne skupine. Suosnivačica je (1993.) i umjetnička voditeljica LK "Za bregom." Dramatizira, režira i piše lutkarske igrokaze - pretežito hrvatskih autorica: Blagi dan, M. Barbarić-Fanuko, Majčina priča Šume Striborove, dramatizacija bajke Šuma Striborova I. Brlić-Mažuranić, Sretan cvrčak, N. Zidar Bogadi, Palunkova priča, dramatizacija bajke Ribar Palunko i njegova žena, I. Brlić-Mažuranić, Mjesečeve priče, prema Slikovnici bez slika, H.Ch. Andersena, Oči koje svijetle u mraku, M. Rundek, Listovi Slikovnice, prema pričama H.C. Andersena te poeziji D. Cesarića i M. Barbarić-Fanuko. Suautorica je i redateljica lutkarskih igrokaza Bilo pa nije, I. Gudelja - Z. Đerđ te igrokaza Zagrebačka gora, Z. Đerđ. Od 7. do 18. ožujka 2019. u organizaciji Galerije ULUPUH-a, Tkalčićeva 14, Zagreb, s I. Bakal osmišljava i organizira izložbu lutaka i scenografije Minijaturno putujuće Lutkarsko kazalište "Za bregom". Članica je Hrvatskog društva dramskih umjetnika (sekcija redatelja), Matice hrvatske - Odjela za kazalište i film, Hrvatsko-češkog društva prijateljstva.

Lutkarska radionica Lutkarskost materijala

Svaka umjetnička kreacija sastoji se od materijaliziranja umjetničkog osjećaja. To materijaliziranje umjetničkog osjećaja u riječ u književnosti ili u zvuk u muzici nikako nije mehaničko, a najmanje je mehaničko u likovnoj umjetnosti. Likovni materijal i alat imaju svoju fizionomiju, ali i svoju volju. Dominantnost likovne sastavnice u odnosu na kazališno-dramaturšku izaziva teorijsku dvojbu o pripadnosti lutkarskoga kazališta likovnoj ili kazališnoj umjetnosti. Tako u sustav područja lutkarske dramaturgije ulazi i dramaturgija lutkarskoga prostora u kojoj je lutka lik mjera za razvijanje dramske akcije neovisno o tome je li gledateljima vidljiv ili nevidljiv njezin pokretač ili glumac- animator. Ako su svi likovni elementi lutkarske predstave - lutke, rekviziti, maska, kostim, scenografija, pozornica - mišljeni i realizirani kao lutke, oni se trebaju i oduhoviti ili animirati. Kada se cijela pozornica oblikuje u lutku, onda scenski prostor postaje kolektivnim animatorom koji se sobom pokreće i razvija dramskom radnjom i značenjima igre. Posebna je osobina lutkarskoga igrokaza lutkarskost, što znači da se isti najbolje izražava ili igra lutkom. Uz tekst ili lutkarski igrokaz lutkarskost mogu imati, odnosno trebali bi imati, i druge sastavnice lutkarskoga izraza poput likovne, glazbene te glumačko-animacijske. Radionica istražuje lutkarskost u izboru materijala za lutkarsku igru Poseban dan?!. U trosatnoj radionici polaznici kreiraju i izrađuju lik lutku, animiraju lutku - pojedinačno i skupno, stvaraju sinopsis / uzročno posljedični slijed radnje ili događanja i odigraju lutkarsku igru.